Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.)

je društvo kapitala, ali za razliku od d.o.o. minimalni iznos temeljnog kapitala iznosi 10,00 kn. S obzirom da je potrebna svota temeljnog kapitala vrlo mala, a osnivanje brzo i jednostavno putem javnog bilježnika, nije ni čudno kako je j.d.o.o. vrlo popularan gospodarski subjekt u RH.

Temeljni kapital može biti u rasponu od 10,00 do 20.000,00 kuna. Potrebno je napomenuti kako j.d.o.o. može imati najviše tri osnivača, ali samo jednog direktora. Iako svota od 10,00 kuna zvuči vrlo privlačno, troškovi osnivanja iznose 807,50 kuna (sa temeljnim kapitalom 817,50 kn). Vrlo bitna razlika u odnosu na d.o.o. je ta što j.d.o.o. mora 25% ostvarene dobiti stavljati u rezerve dok ne dosegne svotu temeljnog kapitala d.o.o. (to znači da 25% dobiti nije moguće isplatiti osnivaču sve dok se društvo ne preoblikuje u d.o.o.). 

U trenutku kada rezerve društva prijeđu iznos od 20.000,00 kuna potrebno je obaviti reviziju kako bi se društvo moglo preoblikovati u d.o.o. Ako dokapitalizaciju uplatite u novcu, ne postoji obveza revizije. U slučaju da društvo ne prijeđe u d.o.o., iako rezerve prelaze 20.000,00 kuna još uvijek postoji obveza izdvajanja 25% ostvarene dobiti.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću je novina u hrvatskom pravnom sustavu te je uvedeno tek nedavno u jednoj od novela Zakona o trgovačkim društvima, u novododanom članku 390.a. Tu se navodi tek da je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću zapravo društvo s ograničenom odgovornošću koje se osniva na pojednostavnjeni način (čl. 390.a, st. 1). Ono ne smije imati više od pet članova i jednog člana uprave, a temeljni kapital potreban za osnivanje je samo 10,00 kuna (čl. 390.a, st. 3). Ukoliko se kapital društva poveća toliko da iznosi minimalno 20.000,00 kuna, onda ono automatski postaje redovno društvo s ograničenom odgovornošću (čl. 390.a, st. 7).

Razlika, dakle, nema između klasičnog društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, osim u načinu osnivanja i drugim formalnostima, međutim suštinski se radi o istom tipu trgovačkog društva.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću podoblik je društva s ograničenom odgovornošću kao najčešćeg oblika trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću može se osnovati na pojednostavljeni način i sastojati se od najviše tri člana i jednog člana uprave.

Osnivači

Članovi društva mogu biti pravne i fizičke osobe, bilo domaće, bilo inozemne. Osnivač ili član društva može biti jedna do najviše tri osobe, dok član uprave može biti samo jedna osoba.

Temeljni kapital

Najniži iznos temeljnoga kapitala ne može biti manji od 10,00 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kuna. Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu. Svaki iznos od 1,00 kune nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas, dok se temeljni kapital društva ne poveća najmanje na iznos od 20.000,00 kn, te se u tom slučaju počinju primjenjivati odredbe Zakona koje se odnose na klasični d.o.o

Način osnivanja društva

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću može se osnovati na pojednostavljeni način. Za takvo osnivanje društva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni bilježnik, a koji su prilozi Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine 111/12). Popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje te potpis člana uprave koji se pohranjuje u sudski registar. Ako društvo osniva samo jedan osnivač, ono se osniva na temelju Izjave o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću koja se daje u obliku zapisnika o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom. Kada društvo osniva više članova, osniva se sklapanjem društvenog ugovora u obliku zapisnika o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s najviše tri člana

Poslovanje društva

Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti za:

• povećanje temeljnoga kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva
• za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine
• za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose

Prijeti li društvu nesposobnost za plaćanje, mora se odmah sazvati skupština društva. Poveća li društvo temeljni kapital tako da dosegne ili postane veći od iznosa od 20.000,00 kuna, na društvo se primjenjuju odredbe koje se odnose na klasično društvo s ograničenom odgovornošću.