Obrt

Prema Zakonu o obrtu, obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Samostalno znači da primarno to da fizička osoba kao vlasnik obrta (ili više njih) osobno odgovara za poslovanje obrta i najčešće sama obavlja registrirane djelatnosti.

Za razliku od trgovačkog društva, kod obrta postoje određena ograničenja s obzirom na tip djelatnosti.

Obrti mogu biti:

  • slobodni
  • vezani
  • povlašteni

Slobodni obrti su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.

Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit.

Povlašteni obrti su oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti.

Uvjeti za otvaranje obrta

Zakonom o obrtu propisani su opći i posebni uvjeti za obavljanje obrta.

a) Opći uvjeti:

  • nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti-na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske
  • pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta

b) Posebni uvjeti:

  • odgovarajuća razina stručnosti za vezane obrte (ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema, majstorski ispit)
  • posebna zdravstvena sposobnost, ako je posebnim zakonima propisana
  • povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta

Iznimno, osoba koja želi obavljati vezani obrt i ispunjava opće uvjete, ali ne ispunjava i poseban uvjet propisane razine stručnosti, može obavljati vezani obrt ukoliko na takvim poslovima zaposli radnika u punom radnom vremenu, koji udovoljava propisanim uvjetima.
Izuzetak su i obrti za koje je propisan uvjet položenog majstorskog ispita, ako se otvaraju sa sjedištem na područjima posebne skrbi, brdsko-planinskim područjima ili na otocima te ih mogu otvoriti osobe sa završenim odgovarajućim srednjim strukovnim obrazovanjem i bez majstorskog ispita. U takvom slučaju, obveza je položiti majstorski ispit u roku od tri godine nakon otvaranja obrta.

Uz uvjete iz Zakona o obrtu, prilikom otvaranja obrta treba obratiti pažnju i na zakonske propise (kao npr. Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon prijevozu u cestovnom prometu, itd.) koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti.

TIP OPOREZIVANJA

Obrt je, dakle, tip poslovnog subjekta namijenjen za samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti u obliku proizvodnje, prometa ili usluga. Samostalno znači da primarno to da fizička osoba kao vlasnik obrta (ili više njih) osobno odgovara za poslovanje obrta i najčešće sama obavlja registrirane djelatnosti.

Osim podjele s obzirom na vrstu djelatnosti, obrti se također dijele s obzirom na tip oporezivanja. Vrstu oporezivanja obrtnik prijavljuje tek po registraciji obrta, kada obrtnik bira želi li porez plaćati paušalno, na dohodak ili na dobit.

Tako razlikujemo:

  • paušalni obrt: porez se plaća unaprijed, prema poreznim razredima
  • obrt s porezom na dohodak
  • obrt s porezom na dobit

Paušalni obrt – paušalni obrtnici mogu biti obrtnici koji ostvaruju do 300.000 kuna prihoda godišnje. Iznad tog iznosa prihoda, obrtnik mora birati hoće li plaćati porez na dobit ili na dohodak.

Obrt s porezom na dohodak – obrtnici dohodaši jesu oni koji porez plaćaju na osnovu ostvarenog dohotka. Dohodak obrta, koji se utvrđuje prema poslovnim knjigama, predstavlja razliku između poslovnih primitaka i izdataka nastalih u jednom poreznom razdoblju (načelno kalendarska godina).

Obrt s porezom na dobit – obrtnici dobitaši mogu biti oni obrtnici koji odaberu oporezivanje na temelju ostvarene dobiti. Dobit se “utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.”

Prednosti obrta

  • jednostavno i jeftino osnivanje, zatvaranje i mijenjanje podataka
  • mogućnost podizanja novaca sa žiro računa bez pravdanja
  • jednostavno knjigovodstvo
  • manji iznos doprinosa i poreza
  • PDV se plaća samo onda kada je zaista i naplaćen od kupaca
  • mogućnost otvaranja obrta s odgodom početka poslovanja
  • mogućnost stavljanja obrta u mirovanje

Nedostaci obrta

  • obrtnik odgovara cjelokupnom imovinom
  • plaćanje višeg poreza (stopa poreza na dohodak veća od stope poreza na dobit)
  • nemogućnost obavljanja nekih djelatnosti za koje je obavezna odgovarajuća stručna sprema
  • slabiji bonitet i kreditno zaduživanje

 

Online servis e-Obrt

  • OSNIVANJE NOVOG OBRTA
  • UPIS STATUSNIH PROMJENA VEZANO UZ POSTOJEĆI OBRT
  • PRAĆENJE STATUSA INICIRANOG POSTUPKA
  • ONLINE GENERIRANJE I PREUZIMANJE DOKUMENATA:
    • OBRTNICE
    • RJEŠENJA
    • IZVATKA IZ OBRTNOG REGISTRA

 

eobrt-gara

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA O OBRTU

Zato što je obrt vrlo jednostavno i povoljno registrirati. Dovoljno je prijaviti se putem online servisa e-Obrt i iz svog naslonjača registrirati obrt u par klikova! Dopušteno je obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zakonom zabranjena, obrt može registrirati svaka punoljetna osoba ali i stranac. Nije potreban temeljni kapital.

Naravno, obrt može i zapošljavati druge osobe. Kod zapošljavanja u obrtu nema ograničenja broja zaposlenih. Plaća radnika je trošak poslovanja, osim ako se niste odlučili za paušalno oporezivanje. Zapošljavanjem radnika putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili prijemom na stručno osposobljavanje za radno mjesto obrtnik može koristiti mjere sufinanciranje (poveznica) a novi radnici uz zadovoljavanje određenih uvjeta dodatna su porezna olakšica za obrtnike.

Zašto ne! Obrt možete registrirati i ako ste već u radnom odnosu na nekom drugom radnom mjestu a više o prednostima ovakvog načina poslovanja pogledajte na poveznici.

Bitno je koliki promet očekujete (ili već ostvarujete) u svom poslovanju. Ukoliko procjenjujete da ćete u obrtu imati izdanih i naplaćenih računa (primitaka) na nivou godine u iznosu manjem od 40.000,00 EUR razmislite o prijavi tzv. paušalnog obrta. O čemu se radi? Nakon što registrirate obrt, imate rok od 8 dana da nadležnoj  ispostavi Porezne uprave prijavite kako želite da se Vaš obrt oporezuje. Napominjemo da ovakvu ODLIČNU mogućnost imaju samo obrti, te je ovo još jedna od velikih prednosti registracije obrta. Naime, nismo svi kao poduzetnici isti – netko će možda imati velik promet, ali manju zaradu jer se bavi nekom vrstom trgovine; netko će pak imati mali promet, ali će mu gotovo cijeli promet biti i zarada. Dakle, ukoliko ste u ovoj situaciji, i nemate velike troškove, ovakva opcija izbora oporezivanje je vrlo povoljna za početak vašeg poslovanja.

Ako je očekivani promet (zbroj izdanih računa) Vašeg obrta veći na nivou godine od 40.000,00 EUR, tada je još uvijek  povoljnije za Vas registrirati obrt i izabrati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dohodak, sve dok Vaša zarada (primitci umanjeni za troškove) na nivou godine iznosi manje! Ukoliko kao obrtnik uzdržavate dijete ili neku drugu osobu … obračun poreza je još manji!

Što ako premašite i iznos zarade kada Vam je povoljnije obračunavati i plaćati porez na dobit? Tada na kraju godine, zaključno do 15.siječnja iduće godine, dostavite u nadležnu ispostavu Porezne uprave izjavu da želite ući u sustav poreza na dobit. Nema potrebe da mijenjati registracijski oblik i na taj način imate dodatne troškove Vašeg poslovanja. Više o tome svakako pročitajte ovdje (link). Jednako tako, ukoliko vam se smanji promet te vam postane povoljnije prijeći na paušalni način oporezivanja, niti to nije problem – o istom odlučujete svake godine do 15.siječnja ovisno o parametrima vašeg poslovanja.

Rdite li samo dio godine i ne isplati vam se imati registriranu djelatnost za ostatak godine radi troškova poslovanja? Nema problema jer se obrt može obavljati i sezonski, 9 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Također, sa radom obrta ne morate započeti odmah kada ste ga i registrirali čekate li neku dozvolu ili se u međuvremenu dogodio neki drugi razlog zbog kojeg vam se ne isplati odmah početi sa radom. Rok za podnošenje prijave početka rada je godina dana od dana izdavanja obrtnice. Obrtnik može privremeno i obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave (npr. zbog nenadanog dužeg putovanja ili sl. razloga iz kojeg niste u mogućnosti neko vrijeme raditi).

Trebate izvoziti u treće zemlje ili uvoziti iz njih? Ili možda želite isporučivati robu/usluge u zemlje EU ili iz istih stjecati robu ili usluge – ništa nije problem, jer obrt nema ograničenja za navedeno. Jedino što je potrebno prije ovakvog poslovanja osigurati PDV ID broj ili EORI broj, a više o tome možete pročitati ovdje.

Ako naknadno želite određene podatke vezane uz obrt nadopuniti ili promijeniti – isto je vrlo jednostavno i besplatno. Potrebno je putem iste poveznice e-Obrt unijeti željenu izmjenu (promjena adrese, izmjena djelatnosti (dodavanje nove ili brisanje stare) i sl.) Za iste promjene u nekim drugim oblicima poslovanja potrebno Vam je puno više i vremena i novaca.

Može – zovemo ih ortacima i u ovakvom načinu registracije obrta poslovanje i konačni obračun poreza može Vam biti još povoljniji.